Radni dani
Izračun radnih dana pomaže kada planiraš rokove, godišnji odmor, projekte, isporuke ili broj dana rada u određenom razdoblju.
Najprije se odredi početni i završni datum. Zatim se iz razdoblja izdvajaju subote i nedjelje, a nakon toga se provjeravaju blagdani i neradni dani koji padaju unutar odabranog raspona.
Ako se neradni dan poklopi s vikendom, obično ne smanjuje dodatno broj radnih dana jer je taj dan već izvan standardnog radnog tjedna.
U općem kalendarskom prikazu radnim danom se smatra ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak ili petak koji nije neradni dan. To je dobar standardni prikaz za planiranje.
Stvarni raspored rada može biti drukčiji kod smjenskog rada, dežurstava, rada vikendom ili posebnih pravila kod poslodavca.
Blagdani i neradni dani mogu smanjiti broj radnih dana u razdoblju. To je posebno važno oko Uskrsa, Božića, Dana državnosti, Tijelova i drugih datuma koji mogu pasti u radni tjedan.
Zato je za točan izračun bolje koristiti godišnju bazu neradnih dana nego samo brojati vikende.
Ako ti treba samo broj dana, dovoljan je kalkulator radnih dana. Ako trebaš procjenu radnih sati, tada radne dane treba pomnožiti s dnevnim fondom sati ili otvoriti godišnji pregled fonda sati.
Za standardni raspored najčešće se računa 8 sati po radnom danu, ali stvarni fond ovisi o ugovorenom radnom vremenu.
Kalkulator je najkorisniji kada imaš konkretan raspon: od danas do roka, od početka projekta do isporuke, od početka do kraja godišnjeg odmora ili između dva poslovna datuma.
Za širu sliku cijele godine bolje je otvoriti godišnje preglede radnih dana, neradnih dana i fonda sati.
