Katolički kalendar
Katolički kalendar ima vlastiti ritam kroz godinu: neke svetkovine imaju stalni datum, a druge se računaju prema Uskrsu.
Liturgijska godina ne prati samo građanski kalendar od siječnja do prosinca. Ona se razvija kroz došašće, božićno vrijeme, korizmu, uskrsno vrijeme i vrijeme kroz godinu.
Zato se isti građanski datum može svake godine naći u drukčijem liturgijskom kontekstu, osobito oko Uskrsa i blagdana koji ovise o njemu.
Prva nedjelja došašća 2026. pada 29. studenoga. Ostale adventske nedjelje su 6., 13. i 20. prosinca. Ti su datumi navedeni i u godišnjem katoličkom kalendaru za 2026.
Došašće je liturgijsko vrijeme priprave za Božić. Ovdje govorimo o crkvenom kalendaru; datumi početka gradskih adventskih manifestacija mogu se razlikovati i provjeravaju se kod organizatora.
Došašćem počinje liturgijska godina. Ima četiri nedjelje, ali ne mora trajati četiri puna tjedna: završava prije prve večernje Božića. Usmjereno je i na spomen Isusova rođenja i na kršćansko iščekivanje njegova ponovnog dolaska.
Četiri svijeće adventskog vijenca povezuju se s četiri nedjelje. Postupno paljenje označava iščekivanje i nadu. Treća nedjelja, Gaudete, ima naglasak na radosti; u liturgiji se tada može rabiti ružičasta boja umjesto ljubičaste.
Posveta Lateranske bazilike slavi se 9. studenoga. Taj blagdan podsjeća na rimsku katedralu i crkveno zajedništvo. Svetkovina Krista Kralja 2026. pada 22. studenoga, na posljednju nedjelju liturgijske godine, prije početka novoga došašća.
Cecilijin trajni spomendan također je 22. studenoga, ali godišnje liturgijsko slavlje toga dana ima svoj raspored i prvenstvo. Imendan pojedine osobe ne nestaje zato što se iste godine slavi nedjeljna svetkovina. Apostol Andrija slavi se 30. studenoga.
Svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije govori o katoličkoj vjeri da je Marija od svojega začeća sačuvana od istočnoga grijeha. Ne govori o Isusovu začeću. Zato je ne treba zamijeniti s Navještenjem, čiji je redoviti datum 25. ožujka.
Datum 8. prosinca nije zakonski neradni blagdan u Hrvatskoj. Crkveni stupanj svetkovine i državni neradni status odvojene su kategorije. Godišnji katolički kalendar prikazuje slavlje, a imendanska stranica zasebne zapise osobnih imena.
Božić 25. prosinca i Sveti Stjepan 26. prosinca zakonski su neradni blagdani. U nedjelju 27. prosinca 2026. slavi se Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa. Datum toga blagdana ovisi o godišnjem liturgijskom rasporedu i ne treba ga poistovjetiti sa stalnim imendanskim datumom.
Nevina dječica slave se 28. prosinca; biblijski spomen upućuje na djecu stradalu u izvještaju o Herodovu progonu. Silvestar I. spominje se 31. prosinca. Ta dva crkvena dana sama po sebi nisu državni neradni blagdani.
Fiksni blagdani imaju isti datum svake godine. Božić je uvijek 25. prosinca, Velika Gospa 15. kolovoza, a Svi sveti 1. studenoga.
Pomični blagdani računaju se prema datumu Uskrsa. Zato Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Duhovi i Tijelovo svake godine padaju na drugi datum.
Svetkovina označava najviši stupanj liturgijskog slavlja. Blagdan je važan liturgijski dan, dok spomendan obično označava sveca, blaženika ili poseban vjerski spomen.
Ti pojmovi nisu isto što i neradni dan. Neki liturgijski dani u Hrvatskoj jesu neradni, ali mnogi se obilježavaju bez promjene radnog rasporeda.
Imendani su često povezani s imenima svetaca koji se spominju u kalendaru. Kada se na određeni datum spominje svetac, njegovo se ime može pojaviti kao imendanski zapis.
Ipak, imendan i liturgijski spomen nisu uvijek isto. Jedan datum može imati više imena, više svetaca ili dodatne kalendarske zapise.
Za tekuću godinu nastojimo prikazivati uvezeni godišnji katolički kalendar. Za buduće godine moguće je prikazati izračunati pregled stalnih i pomičnih dana dok službeni godišnji kalendar još nije objavljen.
Kada se pojavi službeni kalendar za novu godinu, treba ga uvesti kao godišnji sloj i zadržati starije godine takvima kakve su već bile objavljene.
